Važnost obavljanja sistematskog pregleda kod rekreativnih i profesionalnih sportaša

Posljednjih dvadesetak godina svjedočimo rastu broja ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Uzrok tome pripisuje se nedostatku fizičke aktivnosti i pretežno „sjedećim“ poslovima u razvijenijim društvima. Iako fizička aktivnost zapravo realno vrlo malo utječe na problem debljine (debljina nije poremećaj kretanja, već poremećaj prehrambenih navika, te je potrebno uravnotežiti unos kalorija s realnom potrebom, a ne ih unositi previše, da bi ih onda fizičkom aktivnošću trošili) veliki broj ljudi naporno vježba samostalno, u teretanama, u amaterskim sportskim klubovima i drugdje, da bi reducirali prekomjernu tjelesnu težinu ili održavali fizičku kondiciju.

Nezgoda je, što veliku većinu tih vježbačica i vježbača nitko prije fizičkih napora ne pregleda ili ako ih i pregleda, to su obično vrlo površni pregledi. Iz vlastitog iskustva stečenog kroz tisuće učinjenih sistematskih pregleda, preko 50% ljudi srednje dobi (muškarci od 35 g., a žene od 45.g.) imaju veliki broj rizika za koronarnu bolest. Muški spol sam je po sebi veći rizik nakon 35.g. Pušenje, a pušača je na sistematskim pregledima oko 40%, veliki je faktor rizika bolesti krvnih žila, pa tako i koronarnih arterija. Praktično sve pušačice i pušači imaju povišen MPV (prosječni volumen trombocita- koji je jedan od prediktora koronarne bolesti) i nizak HDL (zaštitni kolesterol). Oko 25% ljudi na sistematskim pregledima ima povišen arterijski tlak, a gotovo dvije trećine njih to čuje prvi puta na sistematskim pregledima. Gotovo 80% ljudi ima lošu obiteljsku anamnezu glede koronarne bolesti. Više od 50% ljudi ima neku dislipidemiju. Gotovo 40%žena ima stalnu ili latentnu sideropeničnu anemiju.
Kako bi se ljudi mogli sigurno baviti nekom fizičkom aktivnošću,potrebno je minimalno učiniti pregled, UZV srca, spirometriju, EKG i ergometriju. Iz rezultata takvog pregleda koji bi trebali učiniti svi muškarci iznad 35.g. i sve žene iznad 45.g., jasno bi se mogla odrediti vrsta i obim aktivnosti koji je upravo primjeren pojedinoj vježbačici ili vježbaču, te prihvatljivo povećavanje napora tijekom vremena provedenog u vježbanju (slično kao što se procjenjuju mogućnosti ljudi nakon preboljenog infarkta miokarda).
Za one koji vježbanjem nastoje skinuti prekomjernu masu, svakako treba dobro procijeniti vrstu vježbanja kako se tijekom vježbi ne bi trajno upropastili zglobovi. Tako za pretile osobe, u pravilu, ne dolaze u obzir vježbe, koje dodatno opterećuju gležnjeve, koljena, kukove i kralježnicu. Za te ljude svakako je najbolja opcija plivanje uz izbjegavanje naglih promjena temperature koje su visoki stres za cirkulaciju, a debljina je sama po sebi visoki rizik za koronarnu bolest.
Uz kvalitetan pregled prije početka rekreativnog (i profesionalnog) bavljenja sportom, moglo bi se svakog potencijalnog vježbača usmjeriti prema vrsti i obimu fizičke aktivnosti koja će mu biti primjerena, kako bi bila u funkciji očuvanja i poboljšanja zdravlja, a ne da učinak bude upravo suprotan.

Ponude sistematskih pregleda s popustom potražite u kategoriji Sistematski pregledi