Kako prepoznati depresiju?
eKlinika.hr, 28.04.2015
Svjedoci smo sve veće učestalosti depresije koja predstavlja najčešći psihički poremećaj. Nešto češće zahvaća žene, a sve češće se javlja i u mladenačkoj dobi.
Važno je znati da je to bolest čitavog tijela, bolest raspoloženja, i bolest mišljenja, a ne slabost volje ili lijenost kako neupućeni često misle. U težim slučajevima izaziva neopisivu duševnu bol koju je nemoguće opisati riječima.
Najčešće počinje gotovo neprimjetno, nelagodom u društvu, kada se obični razgovori čine ispraznim i bolesnik ne može sudjelovati s užitkom i pravim zanimanjem. Ne može se uživati u malim stvarima kao prije, gubi se strpljenje i prema bliskim osobama. Životna postignuća i dobici izazivaju samo slabi odjek radosti, a kako bolest napreduje dolazi se u zonu užasa i to se najčešće shvati kada osmjeh vlastite djece ne može izazvati radost. Tu ne pomaže nikakav napor volje, rekreacija, pomoć prijatelja. Nestručnjaci ponekad mogu i pogoršati stanje pokušavajući nasmijati bolesnika, usmjeriti ga prema životnim radostima i užicima.
Nemogućnost radovanja od srca je najčešći simptom, važan u ranoj dijagnozi i gotovo obvezan u svim tipovima depresije. Tuga koja traje i traje, ukazuje da se bolest razvila. Prije ili kasnija javlja se i strah. Gotovo svaka obveza i misao praćeni su strahom kojeg bolesnik osjeća kao strano tijelo u sebi. Često je praćen pritiskom u prsima, uz pojačan rad srca, znojenje i drhtanje.Strah se hrani još jednim simptomom depresije, crnim mislima. U razmišljanju sve je opasno i može loše završiti. Daljnjim razvojem bolesti katastrofične misli se sve više nameću i doprinose jakom osjećaju patnje. Volja pada na nulu, strah od psihijatrijske bolnice i smrti stalno je prisutan.
Depresija može ići do kranjih granica u smislu nebrige za higijenu i neizlaženja iz kreveta. Nesanica, naročito rano buđenje, umor, niska energija, glavobolja, bolovi u tijelu, slabost koncentracija, osjećaj krivnje, slabljenje spolne želje, gubitak teka slijedeći su pokazatelji depresije. Simptomi su najviše izraženi odmah poslije buđenja, ponekad na večer malo popuste.
Slabljenje životnog nagona i sklonost suicidu zahtijevaju bolničko liječenje. Potrebno je napomenuti da su mnogi alkoholičari depresivni, neki od njih piju da bi alkholom ublažili patnju, neki zbog alkohola postaju depresivni.
Unatoč činjenici da je liječenje depresije u visokom postotku uspješno, začuđuje podatak da više od 50% bolesnika nije liječeno ili je liječenje neodgovarajuće. Lijekovi koji se često koriste a NELIJEČEN depresivni poremećaj su anksiolitici. Donose samo kratkotrajno ublažavanje tjeskobe. Depresija se liječi antidepresivima a odabir optimalnog treba prepustiti psihijatru. Važno je istaknuti da se poboljšanje javlja najčešće u drugom mjesecu liječenja. Liječenje mora trajati dovoljno dugo jer su recidivi česti.
Nova generacija antidepresiva olakšali su liječenje depresije i mnoge bolesnike vratile u svakodnevni život.
Važno je znati da je to bolest čitavog tijela, bolest raspoloženja, i bolest mišljenja, a ne slabost volje ili lijenost kako neupućeni često misle. U težim slučajevima izaziva neopisivu duševnu bol koju je nemoguće opisati riječima.
Najčešće počinje gotovo neprimjetno, nelagodom u društvu, kada se obični razgovori čine ispraznim i bolesnik ne može sudjelovati s užitkom i pravim zanimanjem. Ne može se uživati u malim stvarima kao prije, gubi se strpljenje i prema bliskim osobama. Životna postignuća i dobici izazivaju samo slabi odjek radosti, a kako bolest napreduje dolazi se u zonu užasa i to se najčešće shvati kada osmjeh vlastite djece ne može izazvati radost. Tu ne pomaže nikakav napor volje, rekreacija, pomoć prijatelja. Nestručnjaci ponekad mogu i pogoršati stanje pokušavajući nasmijati bolesnika, usmjeriti ga prema životnim radostima i užicima.
Nemogućnost radovanja od srca je najčešći simptom, važan u ranoj dijagnozi i gotovo obvezan u svim tipovima depresije. Tuga koja traje i traje, ukazuje da se bolest razvila. Prije ili kasnija javlja se i strah. Gotovo svaka obveza i misao praćeni su strahom kojeg bolesnik osjeća kao strano tijelo u sebi. Često je praćen pritiskom u prsima, uz pojačan rad srca, znojenje i drhtanje.Strah se hrani još jednim simptomom depresije, crnim mislima. U razmišljanju sve je opasno i može loše završiti. Daljnjim razvojem bolesti katastrofične misli se sve više nameću i doprinose jakom osjećaju patnje. Volja pada na nulu, strah od psihijatrijske bolnice i smrti stalno je prisutan.
Depresija može ići do kranjih granica u smislu nebrige za higijenu i neizlaženja iz kreveta. Nesanica, naročito rano buđenje, umor, niska energija, glavobolja, bolovi u tijelu, slabost koncentracija, osjećaj krivnje, slabljenje spolne želje, gubitak teka slijedeći su pokazatelji depresije. Simptomi su najviše izraženi odmah poslije buđenja, ponekad na večer malo popuste.
Slabljenje životnog nagona i sklonost suicidu zahtijevaju bolničko liječenje. Potrebno je napomenuti da su mnogi alkoholičari depresivni, neki od njih piju da bi alkholom ublažili patnju, neki zbog alkohola postaju depresivni.
Unatoč činjenici da je liječenje depresije u visokom postotku uspješno, začuđuje podatak da više od 50% bolesnika nije liječeno ili je liječenje neodgovarajuće. Lijekovi koji se često koriste a NELIJEČEN depresivni poremećaj su anksiolitici. Donose samo kratkotrajno ublažavanje tjeskobe. Depresija se liječi antidepresivima a odabir optimalnog treba prepustiti psihijatru. Važno je istaknuti da se poboljšanje javlja najčešće u drugom mjesecu liječenja. Liječenje mora trajati dovoljno dugo jer su recidivi česti.
Nova generacija antidepresiva olakšali su liječenje depresije i mnoge bolesnike vratile u svakodnevni život.
Zdravstvenu uslugu potražite u kategoriji Psihijatrija.
